2024-05-20

Nakon što je u službi proveo duže od tri desetljeća i obavio 158 naučnih misija, avion DC-8 Airborne Science Laboratory, odnosno "leteći laboratorij" američke svemirske agencije NASA-e, odlazi u historiju.

Avion je 15. maja sletio u Idaho i tako obavio svoj posljednji let, gdje će njegova svrha biti promijenjena kako bi služio u Aircraft Maintenance Technology Programu Državnog univerziteta u Idahu (ISU) u Pocatellu. Ova tranzicija će budućim aviotehničarima pružiti neprocjenjivo iskustvo iz stvarnog svijeta.

Omogućavajući naučnicima da istraže ključna pitanja o našoj planeti, NASA-in Airborne Science program i DC-8 su dali značajan doprinos našem razumijevanju Zemljine okoline i sistema.

"Imala sam sreću da radim s ovim nevjerovatnim timom u protekle četiri godine. Pronalazili smo načine da pomognemo naučnicima da obavljaju različite vrste naučnih istraživanja. Također, imala sam priliku da budem dio različitih naučnih misija, od proučavanja vremena i uragana na Djevičanskim otocima do istraživanja kvaliteta zraka iznad velikih gradova poput New Yorka. Odnos između NASA-e i Državnog univerziteta Idaho unio je inovacije u istraživanja na Zemlji, kao i u misijama na Mjesecu i dalje. Sada nakon otprilike 150 naučnih misija obavljenih u proteklih 37 godina, avion DC-8 se pridružuje ISU porodici u obučavanju budućih aviotehničara", rekla je zamjenica voditelja projekta NASA DC-8 Kirsten Boogard.

NASA je označila visoko modificirani mlazni avion Douglas DC-8 kao sofisticirani naučni leteći laboratorij s bazom u Centru Armstrong za istraživanje letenja, koji se nalazi u Palmdaleu u Kaliforniji. Ovaj avion je bio ključni alat za prikupljanje podataka potrebnih za podršku širokom spektru naučnih projekata za savezne, akademske i međunarodne istraživače.

Opremljen za prikupljanje podataka na visini leta i putem daljinskog istraživanja, DC-8 je dao doprinos različitim poljima kao što su arheologija, ekologija, geografija, hidrologija, meteorologija, okeanografija, vulkanografija, hemija atmosfere, nauka o kriosferi, nauka o tlu i bilogija.

DC-8 je obavljao tri glavna tipa misija, a to su razvoj senzora, provjera satelitskih senzora, prikupljanje telemetrijskih podataka i optičko praćenje tokom lansiranja svemirskih letjelica i njihovog povratka u na Zemlju, kao i provođenje različitih istraživačkih studija o Zemljinoj površini i atmosferi.

U proteklih 30 godina je DC-8 postao sastavni dio NASA-inih naučnih misija o Zemlji. Posebno se isticao dugoročnim projektima poput Operacije IceBridge, NASA-ine godišnje kampanje za istraživanje polarnih ledenih polja. Ovaj projekt je uključivao let aviona DC-8 iznad Antarktika iz baze u Punta Arenasu u Čileu te izvođenje sličnih istraživanja Arktika iz baza na Grenlandu.

Godine 2004. je NASA-in DC-8 krenuo na trosedmičnu AiRSAR ekspediciju širom Centralne i Južne Amerike i to je bila jedna od njegovih najsveobuhvatnijih i najopsežnijih istraživačkih misija. Međunarodni tim naučnika koristiio je AirSAR, napredni alat za snimanje u svim vremenskim uslovima, kako bi poboljšao i proširio svoje istraživačke mogućnosti.

Senzore AiRSAR-a je razvio NASA-in Laboratorij za mlazni pogon. Ovi senzori visoke rezolucije rade na više talasnih dužina i u više modova, što mu omogućava da prodre u oblake i prikupi podatke čak i noću. Ova tehnologija je omogućila naučnicima da vide ispod krošnji drveća, kroz tanke slojeve pijeska i suhe snježne naslage.

Ekspedicija je kombinovala terensko istraživanje s ArSAR-om za kreiranje mapa i modela regiona, što je neophodno za proučavanje klimatskih trendova i debljine ledene police.

Pidaci AirSAR-a pomoći će da se utvrdi da li trenutni trend zagrijavanja usporava, da li se nastavlja ili pak ubrzava. Također, pružit će pouzdana mjerenja debljine ledene police za procjenu doprinosa glečera u porastu nivoa mora.

Uz to se AirSAR pokazao neprocjenjivim u arheološkim studijama, otkrivajući znakove drevnih civilizacija skrivenih ispod šumskih krošnji. Otkrivajući karakteristike krajolika, AirSAR je pružio ključan uvid u prekolumbijska društva u Centralnoj Americi, što je pomoglo istraživačima da razumiju kako su drevni narodi živjeli, komunicirali sa svojim okruženjem i šta je preostalo od njihovih civilizacija.